5 prirodnih boraca protiv bakterija

 

Antibiotik je agens koji može u potpunosti uništiti patogene mikroorganizme (bakterije) ili zaustaviti njihov rast ili razmnožavanje, a da pri tome ne pričini značajnu štetu organizmu domaćina.

Uz napredak medicine, većina današnjih antibiotika su zapravo hemijski spojevi nekoliko prirodnih supstanci i prilikom upotrebe ovih lijekova uvijek se treba posavjetovati sa ljekarom. Ovo su samo neki od prirodnih antibiotika koje (vjerovatno) imate u svojoj kuhinji.

 Kadulja

“Zašto da umre čovjek u čijem vrtu raste kadulja?”, pitao se Hipokrat imajući na umu biljku koja se već hiljadama godina koristila kao antibiotik. Kadulja (Salvia officinalis) je posebno dobra za grlo, respiratorne infekcije, kao i infekcije u ustima.

Također je korisna za želučane infekcije i probleme u crijevima. Kadulja pomaže i pri smanjenju temperature, groznice i bolova u tijelu koji se javljaju na početku prehlade i gripe.

Arapi su, zajedno sa svima od Kineza do Rimljana, vjerovali da je kadulja ključ za dug život. To je ista ona kadulja koja se može pronaći u većini modernih domaćinstava i vrtova širom svijeta.

Naučno je dokazano da ona ima umjerena, ali opsežna antibakterijska, antifungalna i antivirusna svojstva, a danas se redovno koristi i prilikom proizvodnje nekoliko modernih lijekova.

 Med

Med u svojoj sirovoj formi koristio se kao antibakterijsko sredstvo (antibiotik) mnogo prije nego što su razvijeni sintetički antibiotici, u kulturama širom svijeta, za razne rane i bolesti.

Danas je i naučno dokazano da ovaj slatki lijek ima antifungalna i antibakterijska svojstva, da može učinkovito izliječiti osip na koži, opekotine i ogrebotine, očistiti zube i usta od bakterija te zaustaviti krvarenje desni, a učinkovit je u liječenju čireva i plikova.

Istraživanje objavljeno u 2010. godini u Journal FASEB-u prvi put je objasnilo kako med ubija bakterije. Naime, istraživanja pokazuju da pčele proizvode protein defensin–1 koji dodaju u med.

Upravo bi ovaj protein mogao postati i osnova za razvijanje novog, još snažnijeg lijeka za opekotine i kožne infekcije, kao i razvijanje novih lijekova koji bi se borili protiv bakterija otpornih na trenutne antibiotike.

Prilikom tretiranja rana ili upala ovim prirodnim antibiotikom, vrlo je važno odabrati pravi med. Tamniji med ima bolju antibakterijsku moć – i on mora biti u svojoj sirovoj formi, to jest, ne smije biti pasteriziran.

Jedna od najučinkovitijih vrsta meda (antibakterijski gledano) je Manuka med, med koji dolazi sa Novog Zelanda od nektara biljke Leptospermum scoparium.

Klinčić ili karanfilić

Čak i danas stomatolozi koriste ulje klinčića kao oralni antiseptik te za dezinfekciju korijenskih kanala (jako poznati miris koji se može osjetiti u skoro svakoj stomatološkoj ordinaciji).

Eugenol, koji se nalazi u velikim količinama u klinčiću, važi kao primarni antimikrobni spoj ove biljke koji su dokumentirali mnogi naučnici širom svijeta.

Ako želite ublažiti zubobolju, dovoljno je da nekoliko minuta žvaćete klinčić i bol može potpuno prestati u roku od dva sata. Ipak, on je najefikasniji kada se od njega napravi ulje.

Utvrđeno je da ulje klinčića posjeduje jako antifungalno djelovanje protiv gljivičnih patogena, odnosno, ovo ulje ubija više od 60 vrsta bakterija, 15 vrsta gljivica, plus nekoliko virusa (Journal of Antimicrobial Chemotherapy, 2004).

Cimet 

U jednoj studiji koju je provela grupa hirurga, otkriveno je da cimet može ubiti većinu bakterija koje se nalaze u bolnicama. U drugoj studiji je otkriveno da cimet može ubiti i bakterije otporne na standardne antibiotike, a u trećoj, otkriveno je da je cimet smrtni neprijatelj opake bakterije Esherichia Coli.

Erdogan Ceylan, glavni istraživač na Kansas State University, 1999. godine u svrhu istraživanja zarazio je sok od jabuke sa oko milion E. Coli bakterija. Samo jedna kašičica cimeta ubila je 99.5 posto bakterija za tri dana, na sobnoj temperaturi (25 C).

Kada je istoj količini cimeta dodao bilo 0,1 posto natrijeva benzoata ili kalijevog sorbata, odobrenih konzervansa, E. coli je uništena do nemjerljivog nivoa. Broj bakterija koji je Erdogan dodao u ispitne uzorke bio je 100 puta veći od broja bakterija koje se obično nalaze u kontaminiranoj hrani.

Ne treba zaboraviti da je cimet obavezan dodatak mesnim jelima arapske kuhinje upravo zbog navedenih osobina.

“Ako cimet može nokautirati E. coli, jedan od najopakijih mikroorganizama koji se prenose hranom, on će sigurno ostaviti posljedice i na druge bakterije koje se prenose hranom, kao što su Salmonella iCampylobacter,” istaknuo je Daniel Y.C. Fung, doktor i profesor na Odsjeku za animalnu nauku i industriju na Kolorado State University, koji je nadgledao istraživanje.

Bijeli luk

Od kako postoji pisana historija češnjak se spominje kao hrana. U vrijeme faraona, kada je Egipat bio na vrhuncu svoje moći, bijeli luk se davao radnicima i robovima koji su gradili velike piramide, kako bi se povećala njihova izdržljivost, snaga i najvažnije – da bi se zaštiti od bolesti.

Ebersov papirus, egipatski medicinski dokument koji datira negdje oko 1.500 godina prije nove ere, spominje bijeli luk 22 puta kao lijek za razne bolesti.

Hipokrat, Aristotel i Aristofan su spominjali važnost upotrebe bijeloga luka, zapravo, ova se začinska biljka spominje u literaturi sve i jednog velikog drevnog kraljevstva: Babilona, Perzije, Grčke i Rima.

Bijeli luk dokazano liječi ili pomaže pri liječenju mnogih bolesti, a jedan od snažnih aktivnih sastojaka u njemu se zove alicin – spoj koji pokazuje antibakterijska i antigljivična svojstva, a koji u samom bijelom luku igra ulogu obrambenog mehanizma protiv napada štetočina.

 Čudesni alicin

Naučnici su dokazali da alicin zahvaljujući svojim antibakterijskim i antigljivičnim sposobnostima uništava mnoge bakterije, među njima i neke od najopakijih, često otpornih na standardne antibiotike. “Alicin jednostavno buši ogromne rupe kroz MRSA”, tvrdi Ronald Cutler, profesor mikrobiologije na Sveučilištu u East Londonu, Engleska. (MRSA = zajednički naziv za vrste bakterija otpornih na širok spektar antibiotika, zbog čega ih je teško liječiti.)

 

avaz,ba